U razgovoru sa kolegama, shvatila sam da svako ima neki sistem koji je prilagodio svojim potrebama. Međutim, kako bih pojednostavila stvari, vodila sam se analogijom koju naši računari koriste za organizaciju fajlova i foldera.

Izvorni tekst, ili dokument za prevod, vjerovatno ćete dobiti putem elektronske pošte, ili ćete na uvid dobiti original. Kada dobijete dokument, skenirajte ga (ili fotografišite, ako niste u kancelariji), kako biste ga mogli sačuvati u svojoj arhivi prevoda.

Arhiva prevoda – struktura foldera

Evo kratkog pregleda kako ja organizujem svoja dokumenta:

Ovo je pregled mojih foldera, pa su zbog toga imena klijenata zamućena.

Glavna podjela je na dva tipa prevoda – one koje ovjeravam kao tumač (Ovjereni prevodi), i one koje ne (Neovjereni prevodi). Stoga su tu odmah dva foldera. Primjetićete da te foldere imam i sa lijeve strane, odnosno njihove prečice u dijelu Favourites, kako bih im brzo mogla pristupiti. U svakom od njih postoji podjela po godinama (2017, 2018, 2019, 2020).

Brojevi, odnosno nazivi fajlova

Princip označavanja prevoda isti je i za ovjerene i neovjerene prevode. Naime, u januaru kreiram novi folder za godinu. Kada sam u januaru 2020. godine dobila prvi prevod, oznacila sam ga kao 100_20 Ime klijenta – Vrsta dokumenta koji se prevodi. Npr. 100_20 Marija Marković – Uvjerenje o neosuđivanosti Ministarstva pravde. Prevod tog dokumenta imaće isti broj i isto ime, samo što ću na kraju naziva dodati MNE ili ENG. Ukoliko skeniram ovjereni prevod za potrebe klijenta, i taj PDF fajl obavezno sačuvam pod istim nazivom, s tim što na kraju dodam napomenu SCANNED CERTIFIED.

Napomena: Druge kolege nekad umjesto ovakvog označavanja brojeva koriste datume. Npr. ako je dokument od klijenta zaprimljen 3. jula 2019, naziv predmeta će početi sa 190703. Naredni datum 190704 će se naći odmah ispod prethodnog, i fajlovi će biti pregledni. Kažu da im taj metod već pruža makar neku dodatnu informaciju, dok im je metod konsekutivnih brojeva beskoristan. Međutim, pošto mi u opisu svakog dokumenta koji sačuvam svakako stoji datum čuvanja, meni je jednostavnije kada mi arhiva počinje od 100 i ide redom dalje (101_20, 102_20…).

Šta ako klijent pošalje više dokumenata?

U slučajevima kada mi isti klijent pošalje više od dva dokumenta za prevod, tada u folderu u koji ta dokumenta smještam (folder Ovjereni prevodi ili Neovjereni prevodi) napravim novi folder sa narednim brojem. Npr. folder 223_20 Kunst Garten doo – Osnivačka dokumenta. Pošto ovaj folder sadrži 4 dokumenta (Statut, Odluku o osnivanju, Rješenje o registraciji, Rješenje o PIB), smatra se da svaki od ovih dokumenata nosi broj 223_20.

Rezervna kopija, iliti backup

Ko se o mlijeko opeče, taj i u jogurt duva. Još 2013. godine, desilo se da je prestao da radi eksterni hard disk na kojem smo čuvali sve video snimke sa događaja u organizaciji u kojoj sam tada radila. Nije bila u pitanju ničija greška u rukovanju, samo prilično uobičajeni kvar. Hard disk smo slali u Beograd kako bismo povratili makar dio materijala, i cio proces nije bio nimalo jeftin.

Elem, sada arhivu svih prevoda čuvam na tri mjesta: na računaru u kancelariji, na D: particiji na kućnom laptopu, i na jednom USB (umjesto USB, uvijek možete kupiti neki eksterni, prenosivi hard disk veće memorije, koji služi isto kao USB). Ispostavilo se da je meni USB od 32GB sasvim dovoljan za višegodišnju arhivu.

Iz mog iskustva, dovoljno je da jednom u dva ili tri mjeseca ažuritate svaku od ovih kopija, odnosno da provjerite da li ste ih dopunili sa svim fajlovima. To lako možete vidjeti ako vam nedostaje neki od rednih brojeva.

Zakonska evidencija izvršenih prevoda

Pošto je svaki tumač u Crnoj Gori zakonom dužan da vodi evidenciju izvršenih prevoda i ovjera prevoda (član 23 Zakona o tumačima), ovakvo vođenje lične arhive uveliko će olakšati mogućnost da na zahtjev Ministarstva pravde tumač dostavi na uvid radi kontrole bilo koji od ranije izvršenih prevoda. Naime pretraga prevoda će biti moguća po datumu čuvanja dokumenta, po nazivu klijenta, ali i po tipu dokumenta čiji je prevod urađen.

Neki od bliskih kolega znaju da kažu da sam „preorganizovana“. Ja više volim da vjerujem da me organizovana arhiva često poštedi stresa

Mnogi jezici u svojim grafijama (slovopisima) imaju posebne dijakritičke znakove – sastavne dijelove pojedinih slova kojima se na tim jezicima piše. Tako se npr. u španjolskom jeziku ñ razlikuje od n, u poljskome ł od l, u njemačkome ö od o, u norveškom ø od o, a njemački uz ä, ö, ü ima i slovo ß. Bez dijakritičkih znakova zapravo je prije svega engleski jezik.

U širem smislu riječi, dijakritičkim znakovima katkad se smatraju i znakovi za akcente i dužine.

U našem jeziku dijakritrički znakovi u abecedi su č, ć, đ, š i ž.

Ali šta uraditi sa dijakritičkim znacima u prevodu?

Uobičajeno je da se u prevodu na engleski jezik ne koriste dijakritički znaci iz drugih jezika. Međutim, nekad se dijakritički znaci ipak koriste u tekstu prevoda.

Tako, na primjer, Oxford English Dictionary (poznat kao OED, II izdanje) navodi riječi sa dijakritičkim znacima, uključujući i neke slovenske. Primjer je riječ háček, što je češki naziv za dijakritički znak koji se koristi upravo na č, a navodi i riječ četnik (piše se, doduše, velikim slovom, a rječnik dozvoljava i ch na početku). Osim toga, mnogi atlasi štampani u Britaniji ili SAD koriste slova sa dijakritičkim znacima kod mnogih toponima, bilo da su u pitanju jezici koji se pošu latinicom ili nekim drugim pismom. Ukoliko pogledamo engleska pravopisna pravila, ona omogućavaju da se riječ prenese sa izvornim dijakriticima, ili onim koji propisuje transkripcija za dati jezik. Više primjera primjene ovog pravila u praksi može se naći u pomenutom OED.

Postoji i veliki broj riječi čija je upotreba sa dijakriticima postala uobičajena, kao npr. riječi façade, ili naïve, café i fiancée, divorcée. U pitanju su pozajmljenice koje se u formalnom engleskom jeziku pišu sa dijakriticima, a Wikipedija navodi i listu riječi u engleskom jeziku sa dijakriticima.

Wikipedia o diakriticima... takođe pominje i imena koja sadrže dijakritike, poput Charlotte Brontë family, Beyoncé Emeli Sandé, Chloë Sevigny, Renée Zellweger, ali kaže da postoji običaj da se dijakritički znaci uvode i ako ih riječ u originalu ne sadrži. Navodi se primjer španskog mate, naturalizovanog u maté, kako bi se razlikovalo od engleskog mate.

Wikipedija takođe kaže da se dijakritički znaci ponekad koriste u marketinške svrhe, kako riječ izgledala kao strana, kao npr. “chocolate gâteau” (franc.”gâteau au chocolat”) umjesto “chocolate cake”, jalapeño, entrée, soufflé, itd.

Čak i britanski javni servis BBC ponekad koristi dijakritike u imenima sa našeg područja („A Croatian court has rejected a charge of perjury against Luka Modric, recently named as the best football player in the world“ ali „Composer of the Week – Donald Macleod introduces the rebellious Croatian Countess, Dora Pejačević“).

Međutim, u prevodu sa našeg jezika na engleski jezik obično izostavljamo dijakritičke znake kada su u pitanju lična imena. Praktičnije je ne koristiti dijakritičke znake, osim kad je to važno za određeni kontekst.

Neki od njih su analize, odnosno takozvani naučni tekstovi, neki međutim govore o novim zakonitostima u ekonomiji, dok pojedini tekstovi govore o poslovanju banaka, i slično. Naravno, tekstovi iz ovih oblasti se mogu odnositi na mnoge segmente finansija, ekonomije, bankarstva, investicija, računovodstva i poslovanja uopšte.

Za stručno prevođenje u oblasti finansija potrebno je znanje, ali i iskustvo, posebno kada je u pitanju finansijska dokumentacija, godišnji i revizorski izvještaji, računovodstvena terminologija. Svakom prevodiocu će biti od značaja ako sarađuje sa nekom knjigovodstvenom agencijom, jer će u slučaju nedoumica moći da se konsultuje u vezi sa pravilnom terminologijom i značenjem.

Kada je u pitanju bankarski sektor, prevođenje internih dokumenata, politika i drugih akta zavisi i od pripadnosti banke nekoj većoj grupi. Naime, kod određenih banaka prevodilac se može poslužiti prevodom na neki srodni jezik (npr. iz regiona) radi poređenja i konsultacija.

Za ovaj blog post smo naveli neke od uobičajenih prevoda naziva bankarskih sektora na tržištu Crne Gore.

Napominjemo da neke banke za određene sektore zadržavaju originalne nazive na engleskom jeziku, u skladu sa regionalnom praksom te grupe.

Word dokument sa rječnikom možete preuzeti OVDJE.

RJEČNIK NAZIVA BANKARSKIH SEKTORA

Sektor poslovanja sa privredom – Corporate Finance Division

Odjeljenje za poslovanje sa javnim sektorom – Public Finance Department

Služba planiranja i kontrole prodaje – Sales Planning and Controlling Team

Odjeljenje za fizička lica i proizvode za stanovništvo – Individual Clients and Retail Products Department

Služba savjetodavnog bankarstva – Affluent Team

Služba za poslovanje sa MSP klijentima – SME Team

Služba distributivnih kanala – Distribution Channels Team

Sektor upravljanja prodajom – Sales Management Division

Služba marketinga – Marketing Team

Služba pravnih poslova – Legal Team

Služba za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma – Anti-Money Laundering and Counter-Terrorism Financing Team

Služba za kontrolu usklađenosti poslovanja – Compliance Team

Služba za bezbjednost i prevenciju prevara – Safety, Security and Fraud Prevention Team

Odjeljenje ljudskih resursa – Human Resources Department

Nezavisna funkcija> ekonomska istraživanja – Staff function> Economic research

Nezavisna funkcija> korporativne komunikacije – Staff function> Corporate communications

Nezavisna funkcija> Integrisano upravljanje rizicima – Staff function> Integrated Risk Control

Odjeljenje finansijske kontrole – Financial Controlling Department

Odjeljenje sredstava i upravljanja bilansom – BSM and Treasury Department

Služba kontrole kapitala i rizikom ponderisane aktive – Capital and Risk Weighted Assets Controling Team

Sektor kontrole rizika – Risk Controling Division

Sektor upravljanja kreditnim rizikom – Credit Management Division

Sektor kreditnog procesuiranja – Credit Processing Division

Sektor kreditne rehabilitacije – Credit Rehabilitation Division

Sektor upravljanja Retail rizikom – Retail Risk Management Division

Služba za restrukturiranje i likvidaciju koncentrisanih rizika

Sektor upravljanja rizikom u poslovima sa stanovništvom – Retail Risk Management

Sektor naplate potraživanja u poslovima sa stanovništvom – Retail Collection Division

Sektor operativnih poslova – Operations Division

Služba za upravljanje poslovnim procesima – Business Process Management Team

Sektor organizacije i informacionih tehnologija – Organisation and Information Technology Division

Služba nabavke – Procurement Team

Sektor upravljanja imovinom – Real Estate Management Division

Osnovni pojmovi dati su na srpskom/crnogorskom i engleskom jeziku, i biće od koristi prevodiocima i sudskim tumačima, ali i drugim profesionalcima u oblasti osiguranja.

Izostavili smo definicije ovih termina, ali ih možete pronaći u specijalizovanim rječnicima na internetu.

Agent prodaje osiguranja – insurance sales agent
Aktuar – actuary
Bankoosiguranje – bank insurance
Bonus – bonus
Bruto premija osiguranja – brutto/gross insurance premium
Cedent – cedent
Cesionar – cesionar
Datum početka osiguranja – date of start of insurance
Dinamika plaćanja – payment mode/payment schedule
Disperzija rizika – risk dispersion
Djelimična šteta – partial damage
Dobit – profit
Dobrovoljno osiguranje /neobavezno osiguranje – voluntary insurance, non-mandatory insurance
Dodatno osiguranje/pokriće – additional insurance/coverage
Doplatak premije osiguranja – additional premium for payment by installments
Dopunsko osiguranje/pokriće – supplementary insurance/coverage
Evropski izvještaj o nezgodi – European Accident Statement
Fakturisana premija – invoiced premium
Franšiza – franchise
Funkcionalna premija – functional premium
Generalna polisa – general policy
Garantna rezerva – guarantee reserve
Garantni fond – guarantee fund
Granična polisa – border policy
Grupno osiguranje – group insurance
Integralna franšiza – nondeductible franchise
Intenzitet štete – level of damage
Istek/prestanak osiguranja – end/termination of insurance
Izjava o poravnanju – settlement statement
Jednokratna premija osiguranja – single insurance premium
Kapitalizovana/redukovana vrednost polise osiguranja – insurance policy reduced value
Kapitalizacija osiguranja – insurance reduction
Karenca – waitin g period
Kargo polisa – cargo insurance policy
Kasko polisa – all-risk insurance policy
Kolektivno osiguranje – collective insurance
Korisnik osiguranja – insurance beneficiary
Katastrofalni rizik – disaster risk
List/potvrda pokrića – cover note/binder
Malus – malus
Matematička rezerva – mathematical/policy reserve
Materijalna šteta – material damage
Mjerodavna premija – competent premium
Nadosiguranje – overinsurance
Naknada/nadoknada iz osiguranja – insurance indemnity
Nesrećni slučaj – accident
Nosilac stvarnih prava na osiguranoj stvari – actual title holder
Obavezno/prinudno osiguranje – compulsory/obligatory/mandatory insurance
Obračunata šteta – calculated damage
Odbitna franšiza – franchise deductible
Očekivana dobit – anticipated profit
Opšti uslovi osiguranja – general terms and conditions
Osigurana suma/svota/iznos – sum insured
Osigurani/pokriveni rizik/opasnost – insured/covered risk/peril
Osigurani slučaj/događaj – insured event/case
Osiguranje – insurance
Osiguranik – insured person/assured person
Osiguravač – insurer/assurer
Osnovno osiguranje/pokriće – basic insurance/coverage
Oštećeno lice – damaged person
Otkup polise – surrender
Otkupna vrijednost polise – surrender value
Parametarsko osiguranje – parametric insurance
Početak osiguranja – begining of insurance
Podosiguranje – underinsurance
Polisa osiguranja – insurance policy
Ponuda osiguranja – isurance proposal
Posebni uslovi osiguranja – particular terms and conditions
Posrednik u osiguranju – insurance broker/intermediary
Potpuna šteta – full damage
Predmet osiguranja – insured subject matter
Premija osiguranja – insurance premium
Pripadajuća dobit – accrued profit
Pripisani dobitak – accrued profit
Pristupna starost osiguranika – entry age of the insured
Procjena rizika – risk assessments
Procjenitelj rizika – risk manager
Procjenitelj štete – damage analyst
Prvi rizik – maximum foreseeable loss (MFL)
Proporcionalna franšiza – proportional franchise
Reosiguranje – reinsurance
Reosiguravač – reinsurer
Režijski dodatak – loading for expenses of management/overhead allowances
Rizik – risk, danger, hazard, peril
Samopridržaj – self-retention
Saosiguranje – coinsurance
Skadenca – expiry
Suma/svota/iznos osiguranja – sum insured
Šteta – loss,damage
Totalna šteta – total loss
Trajanje osiguranja – duration of insurance
Trajni nalog – standing order/direct debit
Ugovarač osiguranja – policy holder
Ugovor o osiguranju – insurance contract
Uslovi osiguranja – insurance/policy terms and conditions
Vansudsko poravnanje – extrajudicial settlement
Vinkulacija – policy vinculation
Visina premije – premium
Visina štete – amount of damage
Višekratna premija osiguranja – regular premium
Vjerovatnoća – expectance
Vještačenje – expertise
Vrste/podjela osiguranja – classes/lines of insurance
Zastupnik u osiguranju – Insurance agent
Zvanje / Zanimanje – title, occupation

Znate li šta je zajedničko princu Albertu od Monaka i Margaret Tačer? A Endiju Mariju i Osami bin Ladenu? Šarliz Teron i Kevinu Garnetu? Kameron Dijaz i Natali Sojer? Džesi Džej i Džadu Lou? Zapravo, šta je zajedničko svima njima? Svi vole fudbal, posebno engleski, i svi oni su se (svako u svoje vreme) deklarisali kao vatreni navijači nekog engleskog fudbalskog kluba.

Čelična Ledi (da, da – ledi, a ne lejdi) i Albert Drugi su se izjasnili kao navijači Blekberna, dok je najomraženiji terorista i vođa Al Kaide je bio veliki navijač Arsenala, a čak je u jednoj anketi proglašen za Top Goonera! Šta li je na to rekao Endi Mari?… Mnogo bolje su prošli navijači Brentforda, koji žive u nadi da će nekada na tribinama videti i – Kameron Dijaz. Košarkaš Minesote Kevin Garnet i glumica Šarliz Teron navijaju za Čelsi, a prelepa plavuša je čak dobila i dres sa svojim imenom. Njen kolega Džad Lo  se odlučio za Totenhem, baš kao i pop zvezda Džesi Džej. Brineta i plavuša na suprotnim stranama… Koja je vama draža, mislimo strana Londona, severna ili zapadna?

Dva su razloga za ovakav uvod. Jedan je da omogućim uredniku da stavi fotografiju jedne od tri prelepe žene koje se u njemu pominju (ili možda i sve tri, ko će ga znati?), a drugi je ilustracija transkripcije imena iz engleskog jezika.

Engleski jezik se po ukupnom broju govornika (onih kojima je maternji i onih kojima je sekundarni jezik) nalazi na vrhu liste najrasprostranjenijih. Zapravo, engleski je postao lingva franka (lat. lingua franca), odnosno jezik čija upotreba u velikoj meri prelazi granice zemlje u kojoj se govori. Tome je umnogome doprinela politička i ekonomska moć na prvom mestu Amerike, ali i Velike Britanije. Uticaj engleskog na srpski jezik u poslednjoj deceniji, pa i duže, ogroman je, a broj anglicizama se rapidno povećava s razvojem internet komunikacije, tehnologije i društvenih mreža, ali o toj lošoj pojavi, da ne kažemo „trendu”, nekom drugom prilikom i na nekom drugom mestu.

Imena iz engleskog jezika su u srpskom vrlo učestala i svakodnevno se susrećemo s njima na televiziji, u novinama, i u svim sferama života (zabava, kultura, umetnost, sport). Zašto onda postoji diskrepancija u prenošenju engleskih imena koja se svakodnevno pojavljuju u medijima: Blekbern ili Blekburn ili Blekbrn, Totenhem ili Totenam ili Totnem, Čelsi ili Čelzi, Midlsbro ili Midlzbro, Njukastl ili Njukasl, Milton Kejns ili Milton Kins, Stivenejdž ili Stivenidž? Da li je Volkot Teo ili Tio, i da li je Endi Mari ili Marej, Sem Olardajs ili Alardajs, Šakil, Šejkil ili Šekil O’Nil? Mi smo se, naravno, fokusirali na sport, ali moramo da navedemo jedan vrlo specifičan primer. Ime britanskog književnika Grahama Greena javljalo se (a verovatno je još tako) u srpskom jeziku u čak jedanaest različitih oblika, manje ili više frekventnih, kako je primetio profesor Tvrtko Prćić: Grejem, Grejam, Greem, Gream, Grem, Graham, Grahem, Greham, Grehem, Graem, Gram! (Ako vas zanima, pravilan oblik je Grejam.)

Ova neslaganja su posledica svakodnevne prakse, u kojoj značajna uloga pripada površnosti, proizvoljnosti, slučajnosti, ali i neobaveštenosti, te odsustvu želje i potrebe da se takvo stanje popravi, ali i specifičnosti engleskog jezika. Njegova najuočljivija i najrasprostranjenija osobina, koja ga i čini toliko specifičnim i drugačijim, jeste njegova nedoslednost i nepredvidljivost odnosa među glasovima i slovima koja te glasove predstavljaju. Veoma su česti slučajevi homografije, odnosno često jedna ista kombinacija slova predstavlja nekoliko različitih glasova, a s druge strane jedan isti glas se može predstaviti različitim kombinacijama slova, čija vrednost skoro nikada nije predvidljiva. Kako piše Ivan Klajn u uvodnoj reči Novog transkripcionog rečnika engleskih imena Tvrtka Prćića, „’haotičnoj proizvoljnosti’ u transkripciji tu (u engleskom jeziku prim. aut.) prethodi ’haotična pгoizvoljnost’ same engleske оrtоgгafijе, koja nema nikakvih sigurnih pravila za povezivanje pisanog i izgovorenog oblika геči”. Ili – ni oni sami ne znaju kako napisano treba da zvuči, odnosno kako izgovoreno treba zapisati, pa kako da znamo mi?!

Čuveni irski dramski pisac Džordž Bernard Šo bio je veliki pobornik reforme engleskog pravopisa i borio se protiv „haotične proizvoljnosti engleske ortografije” o kojoj je govorio profesor Klajn. Njemu se, doduše pogrešno, pripisuju zasluge za reč kojom se ilustruju nepravilnosti u engleskom pravopisu. Reč Ghoti, drugačije spelovana, čita se identično kao reč Fish (riba). Prva poznata objavljena referenca potiče iz 1874, a zapravo je citat iz novinskog teksta iz 1855, kada Šo nije bio rođen, pa je ghoti ipak zasluga anonimnog lingviste. Dakle, reč fish spelovana na drugi način izgleda ovako: GH se čita, odnosno izgovara, kao F [f] u reči tough [tʌf], O se izgovara kao I [ɪ] u reči women [ˈwɪmɪn], TI se izgovara kao Š [ʃ] u reči nation [ˈneɪʃən], što zajedno daje – fish [fɪʃ]. Ilustracija je, naravno, osporavana od strane lingvista, ali poenta ove priče nije njena tačnost ili netačnost, već da shvatimo kako pojava homografije i homofonije u engleskom jeziku (kada reči isto izgovaraju, a različito pišu) nije problem samo za nas kojima je to sekundarni jezik, već i za one kojima je maternji. Iz ovoga je jasno da na osnovu samo pisanog ili samo izgovornog oblika neke reči nije uvek moguće sa sigurnošću znati kako će se ona pisati ili izgovarati.

Engleska imena i nazivi transkribuju se u srpski jezik prema pravilima profesora Tvrtka Prćića i bitno je napomenuti da se adaptacija radi na osnovu britanskog izgovora i da se prema njemu utvrđuje odnos između engleskih i srpskih glasova. Pravila su obrađena u Pravopisu Matice srpske iz 2010. i kasnijim izdanjima, i u knjigama Novi transkripcioni rečnik engleskog jezika iz 1998. godine i Englesko-srpski rečnik geografskih imena iz 2004. godine. Ukoliko se među autorima jezičkih priručnika jave neslaganja u pogledu transkribovanja nekog imena (što nije redak slučaj), onda se primenjuje pravilo po kome je bitno koji je izvor noviji ili koji je autor kompetentniji i slično, s tim što je uvek na prvom mestu Pravopis, pa onda rečnici prof. Prćića, a onda sve ostalo.

Ukoliko u navedenim priručnicima nije zabeležena transkripcija nekog imena ili topnima, onda treba pronaći IPA zapis (International Phonetic Alphabet, odnosno Međunarodna fonetska abeceda – sistem znakova za fonetsku transkripciju gde jedan isti simbol uvek predstavlja jedan isti glas) dotičnog imena, pa se na osnovu njega i pravila transkribovanja datih u Pravopisu 2010. ili gorenavedenim priručnicima profesora Prćića konkretno ime transkribuje. Takođe, u rečnicima engleskog jezika pored pravopisnog oblika u zagradi stoji ispisan i njen izgovor. Ovakvim pristupom isključena je mogućnost proizvoljnog, analoškog, improvizovanog izgovora iz pisanog oblika kome se u našim medijima često pribegavalo.

Upravo zbog te improvizacije i analoškog uopštavanja neki pravilni oblici izazivaju salvu uvreda za novinare, voditelje, lektore… dok se nepravilni oblici sve više ukorenjuju. Uopšte nije isključeno da će s novom generacijom jezičkih stručnjaka mnogi od tih oblika ući u standard. Do tada, Blackburn /ble̲kbern/ se prenosi kao Blekbern, Stevenage /sti̲venidž/ kao Stivenidž, ne Stivenejdž. Andy Murray je Endi Mari (Murray, Murrey /ma̲ri/ – Маri) i nikada nije ni bio Marej nigde drugde osim u Srbiji, jer su ga tako „krstili” srpski novinari. Sam Allardyce je Sem Alardajs, ne Olardajs (Allardyce /a̲lardajs/ – Alardajs), Shaquille O’Neal je Šakil O’Nil, ne Šejkil ili Šekil (Shaquille /šaki̲l/ – Šakil), Milton Keynes je Milton Kins, ne Kejns /mi̲lton ki̲ns/… I dalje: Njukasl, Čelsi, Svonzi, Midlzbro, Sanderland, Norič, Ipsvič, Bornmut (ne Bornmaut), Gloster (ne Gločester – Gloucester /glo̲ster/), Lester (ne Leičester – Leicester /le̲ster/)… Mogli bismo da nabrajamo danima… Theo Volkot je Teo, ne Tio, iako čujete „i“ kada ga izgovore Britanci jer je Teo ukorenjen oblik.

Tottenham (i kao toponim i kao ime kluba) zaslužuje malo više prostora. U Pravopisu je baš kod ove odrednice napravljen propust. U rečniku uz Pravopis stoji odrednica: „Totenhem običnije nego Totnem, v. t. 208-212 (engl. Tottenham)”. Po tablicama bi trebalo da je Totnam, a po Prćiću Totenam. U svakom slučaju, Totenhem je „običnije”, tako da ćemo nastaviti da ga koristimo. Mi se ovde u MOZZART Sportu i dalje borimo sa Blekbernima i Blekburnima, Alardajsima i Olardajsima (pored Mančinija, Ančelotija, Alvesa i ostalih)… neslaganja ima mnogo, i onda nam ovaj „običnije Totenhem” dođe kao primirje.

Pravila predložena u Pravopisu „primenljiva su nа imena koja ćе tek pristizati u naš jezik, ali još više nа оnа koja se javljaju u nekoliko nasumičnih varijacija. Primenom pravila odabira se i preporučuje jedan oblik, koji se smatra najadekvatnijim”, kako kaže Tvrtko Prćić u svom Rečniku. Naravno, srpski jezik uvek ima izuzetke od pravila. I ovde je primenjivo opšte pravilo o nepromenjivosti odranije ukorenjenih i u praksi odavno prihvaćenih oblika (na primer gorepomenuti Teo ili Vašington (grad i država) um. Vošington (Denzel, glumac)). Ti oblici su nastali primenom drugačijih postupaka, odnosno pod uticajem izvornog pisanja ili posredstvom francuskog ili nemačkog jezika, preko kojih smo nekada primali engleske reči.

Pre nego što sledeći put „ospete drvlje i kamenje” na novinare, lektore, sportske komentatore, voditelje… razmislite minut-dva. Kolika je mogućnost da neko od njih „nema pojma”, „lupeta gluposti”, „glumi ludilo”, tolika je i mogućnost da je, jednostavno, u pravu. A pošto su i Premijer liga, i Čempionšip, i sve ostale lige u Engleskoj zvršene, vežbaćemo engleski i transkripciju tako što ćemo tipovati MLS.

Piše: Marina Avramović, lektor MOZZART Sporta

Tekst (originalno objavljen u junu 2015) preuzet je sa sajta MOZZART Sport